S korica:
Terry Eagleton jedan je od najcjenjenijih teoretičara književnosti na svijetu, a u svojoj domovini Velikoj Britaniji, kaže Guardian, već je “pomalo u opasnosti da postane nacionalna institucija”. Njegova znamenita Književna teorija iz 1983. nadahnula je čitav naraštaj i osigurala mu mjesto među vodećim misliocima ljevice, ne samo inzistiranjem na tome da se književno djelo ne može analizirati izvan socijalnog konteksta svojeg vremena, nego i njegovom sklonošću buntovništvu i preispitivanju zadanih autoriteta.
U svojoj posljednjoj knjizi Teorija i nakon nje, Eagleton razvija svoje stare neomarksističke ideje u novom svjetlu – raspravljajući, među ostalim, o stanju u kojem se postmodernizam danas nalazi, (“mrtav je, ubio ga je globalni kapitalizam”), o temama koje su obilježile stvaralaštvo velikih mislilaca poput Barthesa, Kristeve, Foucaulta i Lacana ili o granicama između “visoke” i “niske” teorije. Teorija kulture danas se mora nositi s činjenicom da se “staromodno buržujsko društvo raspalo u golem broj “subkultura”, da studenti “tiho mrmore po knjižnicama izučavajući seriju Prijatelji, različite načine ispijanja viskija, vampirizam ili fenomenologiju cjelodnevnog ležanja u krevetu” a to su tek neki od izazova s kojima se mora suočiti. Umjesto prešućivanja ljubavi, zla, smrti, morala, revolucije i religije, kao i umjesto bastardizacije, traži se hrabro, svježe, interdisciplinarno razmišljanje za tumačenje velikih priča koje se zbivaju oko nas.
Kombinacija Eagletonova zdravog razuma, jasnoće, teorijske dosljednosti i sposobnosti da se kritički suoči s “velikim metafizičkim pitanjima” (Žižek) oduševila je elitne svjetske intelektualce. Domaćima je nudimo u prijevodu Darka Polšeka i uz naslovnicu Marine Leskovar.