S ovitka:
U romanu Jean Barois Roger Martin du Gard prikazuje Francusku u doba Dreyfusove afere (1894-1906). Jean Barois, profesor u otmjenom pariškom liceju, dolazi u sukob S ultrakatoličkim ravnateljstvom, jer drži predavanja o Darwinu i zastupa evolucionizam. Mladi nastavnik ne popušta, te radije podnosi ostavku i predaje se javnom radu. Sukobi s vanjskim svijetom se množe. Priključuje se grupi ljevičara koji se zalažu za kapetana Dreyfusa, pobija reakcionarnu desnicu, da bi ga nakon izvojevane pobjede napali dotadašnji prijatelji i saveznici. Nakon poštenih drajfusista koji su se borili iz uvjerenja, javljaju se na poprištu nepošteni drajfusardi koji se hoće okoristiti konjunkturom. Vjerski fanatizam, s kojim se bio sukobio u početku, uništava mu obiteljski život, otuđuje mu najbliže, – a što je najgore – nakon tolikih žrtava za slobodu savjesti on ipak popušta dogmi i kapitulira. Iako junak završava neslavnim porazom, Jean Barois je napredno djelo koje uoči I. svjetskog rata najavljuje krizu kapitalističke države, traži okupljanje na bazi društvene solidarnosti i naučne svijesti, pa se može reći da je taj historijski roman usmjeren u budućnost.