S ovitka:
Zvuči možda paradoksalno, ali nauka ni do danas nije sigurno utvrdila kolika je stvarna granica dužine čovekovog života. Izveštaji o područjima na Kavkazu i nekim predelima Južne Amerike gde se navodno usled genetskih sklonosti i načina života mogu sresti ljudi čija dužina života iznosi preko 150 godina nisu nikada sa sigurnošću potvrđeni. Ima mnogo indicija da se u takvim slučajevima radi o pravoj naučnoj mistifikaciji ali, bez obzira da li je to istina ili ne, činjenica je da prosečan čovek može računati na toliko dug život. Postići dužinu života od jednog veka ili se primaći toj granici mnogo je bliže dostignuće i već danas je tako nešto sasvim moguće kod velikog broja ljudi.
Istraživanja na polju gerontologije (nauke o starosti) u toku poslednjih godina, obavljena pravom naučnom metodologijom, omogućila su sasvim drugačiji pristup postizanju dugovečnosti. Sa sigurnošću danas možemo reći da ne postoji čudotvoran lek ili metoda lečenja kojom je moguće produžiti nečiji život. Savremeni naučni pristup zasniva se na jedino logičnom zaključku: ako su obolenja srca i krvnih sudova, maligni tumori, moždani udar i šećerna bolest najčešći uzroci koji skraćuju život čoveka, onda se samo uspešnom borbom protiv tih bolesti może produžiti život čoveka.
Od ove ideje potvrđene naučnim činjenicama autori su pošli prilikom pisanja ovog dela. Namera im je bila da se iznošenjem njihovih naučnih saznanja čitalac informiše o tome kako se mogu efikasno sprečiti i lečiti baš ova obolenja koja predstavljaju najvažnije uzroke preranog kraja života mnogih osoba. Autori su tako želeli da ovo delo za pažljivog čitaoca bude njegova sopstvena “klinika za postizanje dugovečnosti”, na taj način što će u knjizi naći odgovore na sva pitanja koja ga interesuju, kao i način da ta saznanja sam primeni.




