Vita activa

Iz knjige:

Prvo izdanje ove knjige (University of Chicago Press, Chicago 1958) nazvano je The Human Condition (Ljudsko stanje). No taj je naslov odabran na zahtjev američkog izdavača iako je autorica željela da djelo ima iz sadržaja potpuno opravdani naslov Vita activa (što je preuzeto i u našem izdanju). Zbog toga je već njemačko izdanje dobilo ovaj naslov (Kohlhammer, Stuttgart 1960). Teorijski razlozi za to jasno su iskazani već u prvome poglavlju nazvanome Vita activa i Condicio humana. Još jasnija je razlika koja pokazuje da je vita activa oznaka za onaj dio ljudske uvjetovanosti, ljudskog stanja (condicio humana) o kojemu knjiga govori izvedena u predgovoru njemačkome izdanju, gdje H. Arendt lapidarno formulira: »Što činimo kada smo djelatni – to je tema ove knjige «. Na samome početku autorica je čak namjeravala nazvati knjigu Amor mundi (Ljubav spram svijeta), kako to pokazuje biografija koju je napisala Elisabeth Young-Bruehl (For the Love of the World, Y. U. P., New Haven and London 1982, p. 324), ali se i taj naslov pokazao preširokim.

Sadržajni razlozi, dakle, navode na to da se napisana i objavljena sekcija velikog zamišljenog djela Hannah Arendt nazove imenom koje odgovara upravo onome o čemu je u knjizi riječ. Posebice se to jasno vidi iz nastojanja autorice prekinutih njezinom smrću – da napiše drugi dio zamišljene analize, knjigu koja bi analizirala ono što je u tradiciji nazvano Vita contemplativa. Pored tri dijela koja sadrži Vita activa (rad, proizvodnja, djelovanje), druga je knjiga trebala obuhvatiti mišljenje, volju i suđenje. Objavljena su, posthumno, samo prva dva dijela tako zamišljene knjige (The Life of the Mind, Harcourt, B. Jovanovich, New York 1978), a u izdavačkom postskriptumu Mary McCarthy, autoričina višegodišnja prijateljica i suradnica upućuje na isti problem. (p. 241-II).