Povijest hrvatske književnosti 1-4

1. Raspeta domovina
2. Između Pešte, Beča i Beograda
3. Sjećanje na dobro i zlo
4. Suvremena književna republika

Prvi dio Povijesti hrvatske književnosti obuhvaća razdoblje od prve slavenske pismenosti, Baščanske ploče, pojave pjesništva, Jurja Šišgorića, Š. Menčetića, Marulića,Hektorovića, Lucića, Zoranića, Držića, Gundulića, Palmotića, Vitezovića – sve do ilirizma i programa ilirskoga preporoda.

Drugi dio Povijesti hrvatske književnosti opisuje razdoblje od ilirizma, Stanka Vraza, Petra Preradovića, Mažuranića, Perkovca, Šenoe, Jorgovanića, Kozarca, Kovačića, Kranjčevića, Matoša i Nazora. Slijede kratki podaci o Kamovu, A. B. Šimiću, Begoviću i Krleži. Knjiga završava Cesarićem i mladim Andrićem.

Treći dio Povijesti hrvatske književnosti ne slijedi kronološki i povijesni razvoj naše literature nego se autor poigrava raznolikošću tema i autora. Pri tome je uvijek britak, različit i drugačiji od mnogih kritičara pa će i ova polemična knjiga izazvati različite ocjene.

U četvrtom dijelu Povijesti hrvatske književnosti nalazimo neke polemičke teme i autore koji su svojim djelima dobili različite suprotne kritike . Tu će se pronaći naslovi: Jakša Fiamengo uglazbljuje more, Ivan Tolj, pjesnik preglasnih rečenica, Kazalište u potrazi za piscima. Uvijek polemičan, izazovan i osoben i ovom će knjigom Prosperov potaknuti na promišljanja i različitosti.