S korica:
Kurt Vonnegut pripada malobrojnim autorima znanstvene fantastike koji su se uspjeli afirmirati i kao ozbiljni” književnici – u prvome redu jer se fantastičnim elementima koristio kako bi jasnije ocrtao stvarnost, a ne kako bi od nje pobjegao. Besmisao ratnih stradanja i komična nesuglasja suvremenoga svijeta samo su neke od tema karakterističnih za njegov raznolik opus. Prema autorovim riječima, Modrobradi je „lažna autobiografija koja se pretvorila u dnevnik”. Zapravo, radi se o fikcionalnoj autobiografiji nepostojećeg slikara Raba Karabekiana i njegovoj ulozi u povijesti američkoga slikarskog pravca – apstraktnog ekpresionizma. Vonnegut se koristi likom Karabekiana kao poluprozirnim paravanom za pričanje vlastite autobiografije: i sam je bio u njemačkom zarobljeništvu za II. svjetskog rata, poznat je kao slikar i kipar, otac mu je bio pogođen financijskim krahom za Velike depresije… lako je s Rothkom i Pollockom slikao i pio, Rabo Karabekian nije zabilježen u povijesti umjetnosti, kazuje nam Vonnegut, jer je boja koju je upotrebljavao za svoje apstraktno ekpresionističke radove nakon nekog vremena jednostavno otpala, ostavljajući galerijama djevičanski čista platna. Ta imaginarna autobiografija zapravo govori o autorovu satiričnom obračunu s moderním slikarstvom; u njoj se na intrigantan način promišljaju pojmovi slave, umjetnosti i individualnog talenta.