Dijalozi i eseji

S ovitka:

I kao pjesnik i kao prozaist Leopardi se svojim književnim stvaralaštvom pojavljuje među piscima talijanske književnosti kao osebujna ličnost, čije značenje i uloga imaju u svojoj oblikovno-umjetničkoj dotjeranosti sve odlike klasika. Kao pisac prelazi okvire svoga vremena i na neki način anticipira svojim stvaralaštvom utjecaj na budući razvoj stvaralačko-književne problematike i u Italiji.

Leopardijeva pisma otkrivaju ga i kao pjesnika i običnog čovjeka, sa svim njegovim vrlinama i manama. U pismima vidimo pjesnika u njegovim zanosima, zamasima kao i srce pjesnika koje je u svojoj patničkoj osamljenosti klicalo za radošću i ljubavlju, a uvelike se i gotovo djetinjasto veselilo iskrenom prijateljstvu.

Ako pokušamo pristupiti Leopardiju i na taj način, što ćemo naj- prije pročitati njegova pisma, zatim odlomke iz Zibaldona, a onda blistavu prozu punu finih opažanja i dubokog poniranja u ljudsko srce Uspomene na prvu ljubav, te Misli, a tek onda da prijeđemo na Eseje i dijaloge, koji su prevedeni u cjelini, mislim, da će nam slika o pjesniku, njegovu stvaralaštvu i vrijednostima, koje prelaze u naše vrijeme, biti zornija. Leopardijevo djelo uvijek pokazuje stalnu podudarnost izražajnog stvaralačkog akta sa čudorednom praktičnom stranom njegova života. To je njegovo poštenje i iskreni stav, da se čovjek mora suprotstaviti zlu, pa i onda ako mora sve staviti na kocku. Sve je to važno, ako se želi naglasiti ono trajno aktualno u Leopardijevu opusu. Jedino tako je Leopardiju uspjelo, da bude pisac, koji može utjecati na sudbinu drugih.