Povijest otkrića i istraživanja 1-5

1. Početak istraživanja

Čovjeka je vazda zanimalo što se nalazi iza mjesta koja poznaje i uvijek je bilo smionih pustolova koji su odvažno odlazili u izvide iza svojih horizonata. Ovo je pripovijest o prvim pustolovima. Svoj svijet, bez obzira kako ograničen, nisu u cijelosti razumijevali. Pa ipak je uvijek bilo ljudi koji su željeli iznaći nove vidike. Jer, tko je mogao kazati postoje li neka nepoznata čudesa, kakvi ih nadnaravni dogadaji možda očekuju? Ovdje je opisan beskrajni napor ljudi da iznadu nepoznato, od bezimenih Egipćana koji su ostavili neke zapise, do Magellana čiji su ljudi oplovili našu planetu i donijeli sa sobom karte putova kojima su plovili.

To je zapravo istraživanje: ne samo upuštanje u nepoznato već i povratak s obaviješću o onome što se otkrilo. Pred nama su zapisi o ljudima koji su se vratili. Tisuće drugih jednostavno su iščezli s teško osvojenim saznanjima stečenim tijekom putovanja.

Dugo, veoma dugo najteži je dio svakog putovanja bio povratak. Stizanje na djevičansko, neispitano područje bilo je prilično jednostavno dok je poznati svijet obuhvaćao tek nekoliko dana putovanja. Problem je bilo utvrditi gdje se nalaziš na tom području, i što je najvažnije gdje ti je kuća u odnosu na nj. Ova knjiga pokazuje kako se u početku još mlada znanost navigacije postupno razvijala i kako su se istraživači svih vremena hvatali ukoštac s problemom označavanja prostora. Svaki istraživač koji bi se vratio, donio bi djelić informacije. Neki su, poput Marka Pola, donijeli takve obavijesti da im se jednostavno nije vjerovalo.

Prvi dio ove knjige donosi fragmentarne opise prvih putovanja. Umjetnost pisanja bila je u svom začetku a zapisi su prepisivani tijekom mnogih stoljeća. Tako su mnoga pitanja ostala otvorena. Gdje je bio Punt? Što je Thule? Ona nas i danas muče kao što mora da su kopkala i prve osobe koje su za njih čule. Čar i tajanstvenost obavljaju čak i najskromnije zapise: prvi istraživači bijahu čudesni, misteriozni ljudi koji su se namjerno upuštali u tamu nepoznatog i vraćali se da nam pričaju.

2. Novi svijet

Kristof Kolumbo iskrcao se na otok San Salvador izjutra 12. listopada 1492. Vjerovao je da se nalazi na Orijentu jer se zaputio preko Atlantika da pronađe nov put do bogatih zemalja Istoka. Ni kroza san nije mu sijevnulo da se nalazi na rubu velikog novog svijeta, svijeta koji obuhvaća dva velika kontinenta, svijeta čija će važnost u budućnosti biti mnogo veća od zemalja prema kojima je otplovio u težnji da ih nade.

Kolumbo nije bio prvi Evropljanin koji je stigao do Amerika – gotovo pet stotina godina ranije Vikinzi su se u nekoliko navrata tamo pokušali naseliti. Ali kolonije Vikinga nisu napredovale, nema pismenih dokaza o njihovim putovanjima, pa su s vremenom bile zaboravljene njihove zemlje na zapadu. Tako su za prve evropske istraživače iz 15. i 16. stoljeća Amerike bile doista novi svijet. Prostrani su se kontinenti širili u nepoznate i tajnovite prostore, a nitko nije znao dokle sežu. U njihovim prostranstvima nalazile su se skrivene pustinje i planine, velike rijeke i valovite ravnice. Tamo je bilo zlata za one koji su tražili blago, krzna za trgovce i zemlje za poljoprivrednike. Ali kad se Kolumbo iskrcao, sve je to još trebalo otkriti. Ova knjiga sadrži pripovijest o tom istraživanju.

Najraniji istraživači Novog svijeta kojih su pustolovine prepričane u prvom dijelu ove knjige, bili su španjolski konkvistadori. Jedrili su Atlantskim oceanom u potrazi za blagom, osvajanjima i slavom. Sve su to našli u obilju, jer su se u Centralnoj i Južnoj Americi nalazile bogate i moćne civilizacije a španjolsko osvajanje tih carstava označilo je prvo “otvaranje” Amerika. Samo pedeset godina nakon Kolumbova iskrcavanja otvoren je put od sjevernog Meksika južno do Čilea, utrt je put španjolskoj vladavini nad tim područjima koja će potrajati 300 godina.

3. Zemlje mirodija i blaga

Tijekom 15. i 16. stoljeća, najzad su se podigle magluštine straha i praznovjerja koje su dugo prekrivale Evropu. S brže, narodi Evrope stadoše početka polako, a potom sve brže stjecati znanje o svijetu. Pronađen je pomorski put za Indiju, otkrivene su Amerike, a kad je Ferdinand Magellan oplovio zemaljsku kuglu, nesumnjivo je dokazano da je Zemlja okrugla. Na temelju tih općih podataka i obrisa, ljudi će upoznati istinski zemljopis svijeta. Kako će vrijeme teći, objelodanjivat će se istine o kontinentima, morima i otocima.

Traganje za izravnim putom do zemalja istočne Azije koje obiluju mirodijama potaklo je prva putovanja Evropljana prema istoku, a u traženju alternativnog puta Evropljani su pošli na prva putovanja u smjeru zapada. Prema tome, povijest istraživanja u Indiji, Kini i jugoistočnoj Aziji govori o trgovačkim pothvatima, ali valja pripomenuti da je ta trgovinska aktivnost omogućila i istraživanja. Iako je bilo jasno da zapadni put prema Indiji neće nikad, po značaju, biti takmac putu oko Rta, Evropu je i nadalje uveliko zanimao Tihi ocean. Naime, u to je vrijeme Evropa već bila začarana legendom o velikom kontinentu za kojega se tada vjerovalo da pokriva najveći dio južnog dijela svijeta. Međutim, kako je pomorac za pomorcem jedrio vodama Tihog oceana, s vremenom se prestalo vjerovati u tu mogućnost. Umjesto toga kontinenta pronađena je Australija – šesti i najmanji kontinent svijeta.

Ova knjiga govori o Istočnim Indijama i Tihom oceanu, o otkriću Australije, i o tome kako se te zemlje iskorištavalo. Prvi dio opisuje Indije i borbu Evropljana oko trgovine mirodijama, a opisana su također i prva putovanja Evropljana u Indiju, Kinu i Japan. To je pripovijedanje o pustolovnim trgovcima koji su kretali na uzbudljiva putovanja i o njihovim naporima kojima valja zahvaliti da je Evropa upoznala Istok.

4. Tajanstveni kontinenti

5. Poslednje granice