Dóra javlja …

S ovitka:

Sándor Radó, madžarski znanstvenik, kartograf svjetskog ugleda i geograf, čovjek koji je za vrijeme drugog svjetskog rata vodio postrojbu sovjetske obavještajne službe u Švicarskoj, kojega često uspoređuju s Richardom Sorgeom, a koji sam za sebe kaže da je sasvim slučajno postao obavještajac, u svojoj knjizi memoara DORA JAVLJA… koja je do sada prevedena na mnoge svjetske jezike, s dubokim poznavanjem stvari i s primjesom polemičkog tona prikazuje gotovo cijeli historijat stvaranja sovjetske obavještajne mreže u Švicarskoj, daje uvid u obavještenja koja su posredstvom angažiranih obavještajaca dostavljana središnjici u Moskvi, prikazuje sudbine ljudi koji su s njim radili onih burnih godina…

Potomak ugledne madžarske porodice, komunist od svoje devetnaeste godine, sudionik u revoluciji Bele Kuna, emigrant i svjetski putnik, na jednom mjestu u ovoj knjizi za sebe kaže: Meni u stvari nikada nije ni na um palo da postanem obavještajac. Obavještajna služba je specifičan poziv, ona zahtijeva temeljitu pripremu i izobrazbu. Obavještajci završavaju različite specijalne škole, gdje ih osposobljavaju za kojekakve zadatke. Meni su nedostajali svi ti nužni preduvjeti. Nikada nisam dobio nikakvu specijalnu izobrazbu, premda svi moji ‘biografi’ tvrde suprotno. Pa ipak Radó je bio rasni obavještajac, šef službe koja je radila za Sovjetski Savez i između ostaloga dostavila Moskvi tri obavještenja koja i sam Radó smatra svojim najvećim obavještajnim uspjesima točan nadnevak napada na Sovjetski Savez, plan njemačkih operacija kod Staljingrada (što je pomoglo da se likvidira von Paulus) i plan njemačkih priprema za bitku kod Kurska, Poslije rata i povratka u Sovjetski Savez, Radó je bio deset godina zatočen, i to ne u Sibiru “nego na gorem mjestu”, kako sâm kaže. Kasnije je rehabilitiran i vratio se u Madžarsku gdje i danas živi. Nastavlja svoj znanstveni rad, a ne davno je u Kanadi izabran za predsjednika jedne od najvažnijih komisija međunarodnog geografsko-kartografskog društva.

DORA JAVLJA… nije samo knjiga memoara, to je u neku ruku i autobiografija čovjeka, rukovodioca obavještajne mreže koja je sovjetskoj vrhovnoj komandi dostavila najtajnije i najznačajnije planove Wehrmachta u toku drugog svjetskog rata, istina o jednom čovjeku i njegovim suradnicima, o jednom vremenu i jednom idealu, štivo u kojemu treba potražiti odgovor na često postavljano pitanje da li je rat dobiven u Švicarskoj?